Published On Sep 26, 2024
Facebook āŗĀ Ā /Ā bosanskitefericcĀ Ā
SPC slavi danas roÄenje Presvete Bogorodice, praznik u narodu poznat kao Mala Gospojina.
Na Malu Gospojinu slavi se uspomena na dan kada je u Nazaretu, u domu Joakima i Ane, roÄena Sveta Djeva Marija i spada u jedan od najveÄih zavjetnih praznika.
U narodu se ovaj praznik slavi uz živopisne obiÄaje, uglavnom posveÄene raÄanju. Veoma je cijenjen kod Srba, a u veÄini mjesta održavaju se vaÅ”ari i druge sveÄanosti, proslave i molitve. TakoÄe, na Malu Gospojinu mnogi planiraju i ugovaraju svadbe i vjenÄanja, jer, prema predanju, ona mladencima, vjerenim, i vjenÄanim na ovaj dan daruje poseban blagoslov.
Vjeruje se i da kada je na ovaj praznik vedro da ce sunÄano biti i tokom jeseni, ali i zime. Kao i na Veliku Gospojinu, prema vjerovanju, žene ne bi trebalo da obavljaju poslove u kuÄi i oko nje.
Mala Gospojina spada u red BogorodiÄnih praznika i nepokretan je, Å”to znaÄi da ima fiksno mjesto u crkvenom kalendaru i oznaÄen je crvenim slovom. Slavi se 21. septembra.
ŠTA KAŽE CRKVENO PREDANJE
Joakim i Ana su dugo bili neplodni, bez djece. VeÄ stari, oni su molili Boga da im podari dijete, da ih obraduje kao Å”to je nekada obradovao Avrama i Saru, darovavÅ”i im sina, Isaka. Jednog dana, moleÄi se Bogu u voÄnjaku pod drvetom lovora, Ani se javio anÄeo i rekao joj da je njen glas stigao do Nebesa i da Äe ubrzo biti majka.
Ana se tada zavjetovala da Äe dijete podariti Bogu, da mu služi cijelog vijeka. Bog im je podario Äerku, ali i Bogomajku. Starica Ana rodila je Äerku, kojoj je dala ime Marija, Å”to znaÄi visoka ili gospodareÄa.
Djeva Marija koja je nastala kao plod molitvi odvedena je u hram kad je imala tri godine. Sa 14 godina se vratila u Nazaret gde joj je, prema predanju, saopÅ”tena blagovest arhangela Gavrila da Äe roditi Sina Božijeg. Scena Roždestva Bogorodice sa Svetom Anom u postelji i novoroÄenom Marijom u kolijevci obavezan je motiv pravoslavnih ikona i srednjovekovnih manastirskih fresaka.
Jedan od najstarijih i najbolje oÄuvanih živopisa sa motivom Roždestva Bogorodice nalazi se u Kraljevoj crkvi u Studenici, zadužbini kralja Milutina s kraja 14. vijeka.
Ostali BogorodiÄini praznici su Vavedenje, Sretenje, Blagovijesti, Uspenje presvete Bogorodice (Velika Gospojina), kao i oni koji obilježavaju sjeÄanje na dogaÄaje iz njenog života, kao Å”to su Pokrov Presvete Bogorodice i Polaganje riže Presvete Bogorodice.
TeferiÄ je: zabavljanje, provod, uživanje u prirodi, izlet u prirodu u svrhu provoda i razonode. TeferiÄ je uÅ”ao i u naÅ”u dragu sevdalinku- Ā»jel ti žao Banjaluke, BanjaluÄkih teferiÄa, kraj Vrbasa akÅ”amlukaā¦Ā«. Stari veliki teferiÄ je obiÄno održavan 2. avgusta na AliÄun. Poznati su Å”irom naÅ”e domovine Äuveni teferiÄi koji se održavahu u velikim gradovima, ali i oni po selima i zaseocima. Na teferiÄu se pravo 'lojilo', jelo, pilo i zabavljalo. Okretali su se na ražnju volovi, ovce, jarad a pjevale su se bome i najljepÅ”e na svitu pjesme, pjevale su se sevdalinke. Ima brate i teferiÄa u vlastitoj režiji. Radni narod Å”to vaik radi iskoristi kakakv državni praznik ili wikend i skrasi se pored lijepe rijeke, potoka pa oplete po Äevapima, ražnjiÄima i sokiÄima. Neko ponese loptu, drugi Å”ah a treÄi pikado. Zabavlja se, egleniÅ”e i sevdise.