Šibenik, najstariji samorodni hrvatski grad na Jadranu, nalazi se u najzaštićenijoj prirodnoj luci, posred istočne obale Jadranskog mora, prastarog mare Adriaticuma, na ušću rijeke Krke, vjerojatno na mjestu gdje su neki od prvih doseljenih Hrvata ugledali more. Prvi se put spominje na Božić 1066. (darovnica kralja Petra Krešimira IV.). 1169.g. od ugarskog kralja Stjepana III. Šibenik dobija status grada i pravo na kovanje novca. Nakon hrvatskih vladara (i hrvatsko-ugarskih) i povremene vladavine Venecije, u 15. stoljeću dolazi pod gotovo 400-godišnju vlast Venecije, a iz tog razdoblja potječe i najznačajniji kulturno-povijesni spomenik Šibenika - poznata šibenska katedrala sv. Jakova, građena u 15. i 16. stoljeću. 1797. Šibenik ulazi u sastav Habsburške monarhije (uz kratkotrajnu vlast Francuske u vrijeme Napoleona) sve do 1918. trogir zadar split dubrovnik kastela pula zagreb rovinj mali losinj istra zagorje osijek karlovac sisak knin varazdin cakovec umag porec labin
Kulturna baština jedna je od najdugovječnijih emisija Znanstvenog programa koja već više od dvadeset pet godina nastoji pokazati bogatstvo i raznolikost spomenika na području Hrvatske, od onih u gradovima do onih manje poznatih. Krećemo se u vremenu od prapovijesti do naših dana u prostoru cijele Hrvatske kako bismo naučili nešto novo te zaštitili baštinu i učinili je dijelom svoje svakodnevice.